Osnivanje udruženja

Potpis Luka Labus

Osnivanje udruženja

Osnivanje udruženja je jedan od načina ostvarivanja osnovnog ljudskog prava a to je pravo na slobodu udruživanja. Ustav Republike Srbije garantuje slobodu udruživanja i propisuje:

  • Jemči se sloboda političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživanja i pravo da se ostane izvan svakog udruženja.
  • Udruženja se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi državni organ, u skadu sa zakonom.
  • Zabranjena su tajna i paravojna udruženja.
  • Ustavni sud može zabraniti samo ono udruženje čije je delovanje usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske mržnje.
  • Sudije Ustavnog suda, sudije, javni tužioci, Zaštitnik građana, pripadnici policije i pripadnici vojske ne mogu biti članovi političkih stranaka.

Udruženje je dobrovoljna i nevladina nedobitna organizacija zasnovana na slobodi udruživanja više fizičkih ili pravnih lica, osnovana radi ostvarivanja i unapređenja određenog zajedničkog ili opšteg cilja i interesa, koji nisu zabranjeni Ustavom ili zakonom. To je definicija koja je propisana Zakonom o udruženjima. U svakodnevnom govoru, najčešće se koristi termin „udruženje građana“.Osnivanje udruženja je procedura u kojoj mora da učestvuje najmanje tri fizička ili pravna lica. Suština udruživanja i jeste okupljanje više lica, te je zakon iz tog razloga predvideo minimum tri osnivača, s tim što najmanje jedan od osnivača mora imati prebivalište, odnosno sedište na teritoriji Republike Srbije.

Osnivanje udruženja, osnivački akt i statut

Osnivanje udruženja započinje donošenjem osnivačkog akta od strane osnivača. Osnivački akt je odluka o osnivanju udruženja koja se donosi na osnivačkoj skupštini. Osnivački akt obavezno sadrži:

  • lična imena, odnosno nazive osnivača i njihova prebivališta, odnosno sedišta;
  • naziv i sedište i adresu udruženja;
  • oblast ostvarivanja ciljeva udruženja;
  • ciljeve radi kojih se osniva;
  • lično ime i prebivalište i adresu lica ovlašćenog za zastupanje udruženja;
  • potpise osnivača i njihove jedinstvene matične brojeve građana, odnosno broj putne isprave i državu izdavanja putne isprave za osnivače koji su strani državljani
  • datum donošenja osnivačkog akta.

Pored osnivačkog akta, na osnivačkoj skupštini usvaja se i statut udruženja. Statut je opšti akt udruženja i svi drugi akti moraju biti u saglasnosti sa njim.

Da li je za osnivanje udruženja potrebno imati advokata?

Da bi se osnovalo udruženje neophodno je poznavati propise i znati procedure. Kao i svaka registracija, proces osnivanja udruženja je strogo formalan. Potrebno je znati sačiniti akte koji se podnose uz registracionu prijavu. Angažovanjem advokata za osnivanje udruženja čitav proces će biti profesionalno sproveden. Bilo kakvo odstupanje od zakonskih odredbi dovešće do odbacivanja prijave a što bi stvorilo dodatne troškove.

Kada je udruženje osnovano?

Smatra se da je udruženje osnovano usvajanjem odluke o osnivanju udruženja. Da bi udruženje dobilo formu pravnog lica, neophodno je izvršiti registraciju u registru udruženja. Registar udruženja se vodi kod Agencije za privredne registre koja taj posao obavlja kao povereni. Procedura registracije započinje podnošenjem dokumentacije u APR. Registrator u roku od 5 radnih dana od dana podnošenja odluku o registraciji. Registrator može prijavu za osnivanje udruženja usvoji ili odbaci kao nepotpunu.

Ukratko, procedura osnivanja se sastoji iz nekoliko koraka:

  • Donošenje odluke o osnivanju udruženja.
  • Donošenje statuta.
  • Registracija u registru udruženja.

Koji su troškovi osnivanja udruženja?

U troškove osnivanja udruženja spadaju:

  • Sastavljanje  osnivačkog akta i statuta.
  • Overa potpisa kod javnog beležnika koja nije obavezna kao u slučaju osnivanja sportskog udruženja.
  • Taksa za registraciju.

Da li udruženje može da obavlja delatnost?

Udruženje može da vrši one aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni njegovim statutom.

Udruženje može neposredno da obavlja i privrednu ili drugu delatnost kojom se stiče dobit u skladu sa zakonom kojim se uređuje klasifikacija delatnosti, pod sledećim uslovima:

  • da je delatnost u vezi sa njegovim statutarnim ciljevima;
  • da je delatnost predviđena statutom;
  • da je delatnost manjeg obima, odnosno da se delatnost obavlja u obimu potrebnom za ostvarivanje ciljeva udruženja.

Ukoliko obavlja delatnost, udruženje mora da ima fiskalnu kasu.

Ko može da bude član udruženja?

Izjavu o pristupanju, odnosno učlanjenju u udruženje za maloletno lice do 14 godina života daje njegov zakonski zastupnik. Ako je u pitanju maloletnik sa navršenih 14 godina života izjavu daje sam maloletnik uz izjavu o davanju saglasnosti njegovog zakonskog zastupnika. Statutom se može ograničiti članstvo u udruženju samo za punoletna lica.

Koji su organi udruženja?

Udruženje obavezno ima skupštinu i zastupnika udruženja. Statutom se mogu predvideti i drugi organi udruženja kao što su npr. upravni odbor, nadzorni odbor i sl.

Skupština je najviši organ udruženja. Čine je svi članovi udruženja.

Statutom se može odrediti način predstavljanja članova udruženja u skupštini udruženja.

Skupština udruženja usvaja statut udruženja, njegove izmene i dopune, bira i razrešava lice ovlašćeno za zastupanje udruženja, ako statutom udruženja nije predviđeno drugačije, odlučuje o udruživanju u saveze, o usvajanju godišnjeg finansijskog izveštaja udruženja, o statusnim promenama udruženja i prestanku rada udruženja, kao i drugim pitanjima utvrđenim statutom udruženja.

Udruženje ima jedno ili više lica ovlašćenih za zastupanje udruženja.

Za zastupnika udruženja može biti određeno samo poslovno sposobno fizičko lice koje ima prebivalište ili boravište na teritoriji Republike Srbije.

Zastupnik udruženja dužan je da se pridržava ovlašćenja određenih statutom i odlukom nadležnog organa udruženja – skupštine, upravnog odbora i sl.

Da li udruženje ima svoju imovinu?

Udruženje može da ima svoju imovinu koju koristi za ciljeve određene statutom. Imovina udruženja je posebna imovina udruženja koja se razlikuje od imovine članova. Za svoje obaveze, udruženje odgovara celokupnom svojom imovinom. U slučaju prestanka rada udruženja, njegovu imovinu može naslediti drugo udruženje koje ima slične ciljeve, članovi udruženja i Republika Srbija. Udruženje vodi poslovne knjige, sačinjava finansijske izveštaje i podleže vršenju revizije finansijskih izveštaja, u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji. Godišnji obračuni i izveštaji o aktivnosti udruženja podnose se članovima udruženja na način utvrđen statutom.

Advokat-Labus-Luka-Novi-Sad-besplatne-pravne-konsultacije-sa-advokatom