Zakonik o krivičnom postupku — prava osumnjičenog, tok postupka, pritvor
ZKP objašnjen: prava osumnjičenog od prvog saslušanja, faze postupka, pritvor i žalba, dokazi, skraćeni postupak i sporazum o priznanju.
Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) uređuje kako se krivični postupak vodi: ko ga pokreće, koja prava ima osumnjičeni od prvog kontakta sa policijom, kako se prikupljaju dokazi, kada se određuje pritvor i kako teče suđenje. Ako je neko vama blizak priveden ili pozvan na saslušanje, ova stranica objašnjava šta sledi i zašto je trenutak pre prve izjave najvažniji u celom postupku.
Prava osumnjičenog — šta važi od prvog trenutka
- Pravo da ćuti. Osumnjičeni nije dužan da iznese odbranu niti da odgovara na pitanja. Ćutanje se ne sme tumačiti na njegovu štetu.
- Pravo na branioca. Od prvog saslušanja, i pre njega — osumnjičeni može da zahteva da se saslušanje odloži dok branilac ne dođe. Kod dela sa zaprećenom kaznom preko osam godina branilac je obavezan.
- Pravo da bude obavešten o tome za šta se tereti, na jeziku koji razume, i da pre saslušanja pročita krivičnu prijavu.
- Pravo da obavesti porodicu ili drugo lice o lišenju slobode.
- Pravo na lekarski pregled i na to da se sa braniocem savetuje nasamo pre saslušanja.
U praksi se najviše grešaka pravi u prvih nekoliko sati: osumnjičeni „samo objasni šta se desilo“ bez advokata, a ta izjava kasnije postaje osnov optužnice. Zato je pravilo jednostavno — pre bilo kakve izjave pozvati branioca.
Faze krivičnog postupka
- Predistražni postupak — policija i tužilaštvo proveravaju prijavu, prikupljaju obaveštenja, mogu zadržati lice do 48 sati. Osumnjičeni već tu ima pravo na branioca. Ukoliko ga sam ne anažuje, postaviće mu se advokat po službenoj dužnosti.
- Istraga — vodi je javni tužilac. Pokreće se naredbom, saslušava se osumnjičeni, ispituju svedoci, angažuju veštaci. Branilac prisustvuje radnjama i predlaže dokaze u korist odbrane.
- Optuženje — tužilac podiže optužnicu (ili optužni predlog za lakša dela). Odbrana može podneti odgovor i osporavati optužnicu pre suđenja.
- Glavni pretres — suđenje pred sudijom ili većem: izvođenje dokaza, ispitivanje svedoka, završne reči.
- Presuda i pravni lekovi — žalba višem sudu u roku od 15 dana (8 dana u skraćenom postupku), a potom vanredni pravni lekovi pod zakonskim uslovima.
Pritvor — kada se određuje i kako se osporava
Pritvor je najteža mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog i može se odrediti samo ako postoji osnovana sumnja i jedan od zakonskih razloga: opasnost od bekstva, ometanje postupka (uticaj na svedoke, uništavanje dokaza), opasnost od ponavljanja dela, ili uznemirenje javnosti kod najtežih dela. U istrazi pritvor traje najduže tri meseca, uz mogućnost produženja za još tri kod težih dela. Protiv rešenja o pritvoru žalba se podnosi u roku od tri dana, a branilac uvek može predložiti blažu meru — jemstvo, zabranu napuštanja boravišta, javljanje policiji. Detaljnije na stranici pritvor.
Dokazi i dokazne radnje
ZKP propisuje kako se dokaz sme pribaviti. Pretres stana zahteva naredbu suda (osim u izuzetnim slučajevima), tajni nadzor komunikacije naredbu sudije za prethodni postupak, a prepoznavanje i veštačenje imaju svoja pravila. Dokaz pribavljen suprotno zakonu izdvaja se iz spisa i na njemu se presuda ne može zasnivati. Provera zakonitosti svakog dokaza je jedan od prvih zadataka odbrane.
Skraćeni postupak i sporazum
Za dela sa zaprećenom kaznom do osam godina vodi se skraćeni postupak — bez istrage, na osnovu optužnog predloga. U svakoj fazi do završetka glavnog pretresa moguće je zaključiti sporazum o priznanju krivičnog dela sa tužiocem, a za lakša dela tužilac može odložiti krivično gonjenje uz ispunjenje obaveza — bez osude.
Oštećeni u postupku
Žrtva krivičnog dela nije samo svedok. Oštećeni može predložiti dokaze, postaviti imovinskopravni zahtev (naknadu štete) u samom krivičnom postupku, i u određenim slučajevima preuzeti gonjenje ako tužilac odustane. O naplati štete iz krivičnog dela pišemo na stranici naknada štete.
Česta pitanja
Zadržavanje u predistražnom postupku može trajati najduže 48 sati od lišenja slobode, posle čega lice mora biti pušteno ili izvedeno pred tužioca.
Ne. Osumnjičeni ima pravo da ćuti i pravo da se izjava odloži dok ne dođe branilac. Preporuka je da se pre bilo kakve izjave posavetujete sa advokatom.
Kada je odbrana obavezna, a okrivljeni nema branioca, sud ga postavlja sa liste; troškovi se isplaćuju iz budžeta. Advokat Luka Labus je upisan na listu branilaca po službenoj dužnosti.
Zavisi od složenosti i suda — od nekoliko meseci u skraćenom postupku do više godina kod složenih predmeta. Realan okvir dajemo posle uvida u spise.
Povezano
Priveden je član porodice?
Pozovite odmah, u bilo koje doba. Branilac treba da bude na saslušanju pre bilo kakve izjave.
064 11 577 27Pozovite odmahRazgovarajmo o vašem slučaju
Kratka okvirna konsultacija se ne naplaćuje. Kod hapšenja ili pritvora javite se odmah, u bilo koje doba.

