Početna / Zakonik o krivičnom postupku

Zakonik o krivičnom postupku — prava osumnjičenog, tok postupka, pritvor

ZKP objašnjen: prava osumnjičenog od prvog saslušanja, faze postupka, pritvor i žalba, dokazi, skraćeni postupak i sporazum o priznanju.

Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) uređuje kako se krivični postupak vodi: ko ga pokreće, koja prava ima osumnjičeni od prvog kontakta sa policijom, kako se prikupljaju dokazi, kada se određuje pritvor i kako teče suđenje. Ako je neko vama blizak priveden ili pozvan na saslušanje, ova stranica objašnjava šta sledi i zašto je trenutak pre prve izjave najvažniji u celom postupku.

Prava osumnjičenog — šta važi od prvog trenutka

  • Pravo da ćuti. Osumnjičeni nije dužan da iznese odbranu niti da odgovara na pitanja. Ćutanje se ne sme tumačiti na njegovu štetu.
  • Pravo na branioca. Od prvog saslušanja, i pre njega — osumnjičeni može da zahteva da se saslušanje odloži dok branilac ne dođe. Kod dela sa zaprećenom kaznom preko osam godina branilac je obavezan.
  • Pravo da bude obavešten o tome za šta se tereti, na jeziku koji razume, i da pre saslušanja pročita krivičnu prijavu.
  • Pravo da obavesti porodicu ili drugo lice o lišenju slobode.
  • Pravo na lekarski pregled i na to da se sa braniocem savetuje nasamo pre saslušanja.

U praksi se najviše grešaka pravi u prvih nekoliko sati: osumnjičeni „samo objasni šta se desilo“ bez advokata, a ta izjava kasnije postaje osnov optužnice. Zato je pravilo jednostavno — pre bilo kakve izjave pozvati branioca.

Faze krivičnog postupka

  1. Predistražni postupak — policija i tužilaštvo proveravaju prijavu, prikupljaju obaveštenja, mogu zadržati lice do 48 sati. Osumnjičeni već tu ima pravo na branioca. Ukoliko ga sam ne anažuje, postaviće mu se advokat po službenoj dužnosti.
  2. Istraga — vodi je javni tužilac. Pokreće se naredbom, saslušava se osumnjičeni, ispituju svedoci, angažuju veštaci. Branilac prisustvuje radnjama i predlaže dokaze u korist odbrane.
  3. Optuženje — tužilac podiže optužnicu (ili optužni predlog za lakša dela). Odbrana može podneti odgovor i osporavati optužnicu pre suđenja.
  4. Glavni pretres — suđenje pred sudijom ili većem: izvođenje dokaza, ispitivanje svedoka, završne reči.
  5. Presuda i pravni lekovi — žalba višem sudu u roku od 15 dana (8 dana u skraćenom postupku), a potom vanredni pravni lekovi pod zakonskim uslovima.

Pritvor — kada se određuje i kako se osporava

Pritvor je najteža mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog i može se odrediti samo ako postoji osnovana sumnja i jedan od zakonskih razloga: opasnost od bekstva, ometanje postupka (uticaj na svedoke, uništavanje dokaza), opasnost od ponavljanja dela, ili uznemirenje javnosti kod najtežih dela. U istrazi pritvor traje najduže tri meseca, uz mogućnost produženja za još tri kod težih dela. Protiv rešenja o pritvoru žalba se podnosi u roku od tri dana, a branilac uvek može predložiti blažu meru — jemstvo, zabranu napuštanja boravišta, javljanje policiji. Detaljnije na stranici pritvor.

Dokazi i dokazne radnje

ZKP propisuje kako se dokaz sme pribaviti. Pretres stana zahteva naredbu suda (osim u izuzetnim slučajevima), tajni nadzor komunikacije naredbu sudije za prethodni postupak, a prepoznavanje i veštačenje imaju svoja pravila. Dokaz pribavljen suprotno zakonu izdvaja se iz spisa i na njemu se presuda ne može zasnivati. Provera zakonitosti svakog dokaza je jedan od prvih zadataka odbrane.

Skraćeni postupak i sporazum

Za dela sa zaprećenom kaznom do osam godina vodi se skraćeni postupak — bez istrage, na osnovu optužnog predloga. U svakoj fazi do završetka glavnog pretresa moguće je zaključiti sporazum o priznanju krivičnog dela sa tužiocem, a za lakša dela tužilac može odložiti krivično gonjenje uz ispunjenje obaveza — bez osude.

Oštećeni u postupku

Žrtva krivičnog dela nije samo svedok. Oštećeni može predložiti dokaze, postaviti imovinskopravni zahtev (naknadu štete) u samom krivičnom postupku, i u određenim slučajevima preuzeti gonjenje ako tužilac odustane. O naplati štete iz krivičnog dela pišemo na stranici naknada štete.

Česta pitanja

Koliko policija može da zadrži lice?

Zadržavanje u predistražnom postupku može trajati najduže 48 sati od lišenja slobode, posle čega lice mora biti pušteno ili izvedeno pred tužioca.

Da li moram da dam izjavu u policiji?

Ne. Osumnjičeni ima pravo da ćuti i pravo da se izjava odloži dok ne dođe branilac. Preporuka je da se pre bilo kakve izjave posavetujete sa advokatom.

Ko plaća branioca po službenoj dužnosti?

Kada je odbrana obavezna, a okrivljeni nema branioca, sud ga postavlja sa liste; troškovi se isplaćuju iz budžeta. Advokat Luka Labus je upisan na listu branilaca po službenoj dužnosti.

Koliko traje krivični postupak?

Zavisi od složenosti i suda — od nekoliko meseci u skraćenom postupku do više godina kod složenih predmeta. Realan okvir dajemo posle uvida u spise.

Povezano

Advokat Luka Labus
Proverio: advokat Luka Labus

Osnivač kancelarije Labus Law. Upisan u imenik Advokatske komore Vojvodine i na listu branilaca po službenoj dužnosti. Tekst je informativan i ne zamenjuje savet o konkretnom slučaju.

Razgovarajmo o vašem slučaju

Kratka okvirna konsultacija se ne naplaćuje. Kod hapšenja ili pritvora javite se odmah, u bilo koje doba.

064 11 577 27

Bulevar patrijarha Pavla br. 6a, Novi Sad

Potpis advokata Luke Labusa